PREHRANA KAO IZAZOV

Užurban način života odražava se na pravilnu i uravnoteženu prehranu što predstavlja veliki izazov. Pravilne prehrambene navike usvajaju se tijekom ranog djetinjstva i značajne su za uspostavljanje pravilnog rasta i razvoja djeteta. Osiguranje uravnotežene prehrane neophodno je i za imunitet, fizički i mentalni razvoj te smanjenje rizika od kroničnih bolesti vezanih uz nepravilnu prehranu. Roditelji, odgojitelji te zdravstveni djelatnici svakako moraju biti svjesni da poremećaji u prehrani nose sa sobom niz sekundarnih problema, kao što su karijes, pretilost, bulimija, anoreksija, zaostajanje u rastu, poremećaji u ponašanju… Stoga je potrebno osigurati pravilnu i uravnoteženu prehranu djeteta te na vrijeme uočiti problem. Namirnice koje čine pravilnu prehranu za djecu uključuju voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, ribu, jaja, mliječne proizvode te nemasne izvore proteina (krto meso). Poželjno je da jelovnik bude što raznovrsniji, u kombinacijama poželjnim za jelo, izgledom i okusom, te da ima 3 glavna obroka i 2 međuobroka.

Dijete u dobi od 1 do 3 godine prelazi s kašastih na usitnjene obroke. Pravilo je djetetu nuditi dovoljno usitnjenu hranu kako bi neometano jelo, te postepeno povećavati zalogaje. U ovom razdoblju djeca znaju jasno pokazivati sklonost prema nekoj vrsti hrane i teksturama, dok druge mogu odbijati. Može ih se ponuditi u kombinaciji s namirnicama koje vole, ali ako odbijaju pojedine namirnice ne forsirati nego pustiti pa nakon nekog vremena ponovo pokušati. Katkad je potrebno i do 15 pokušaja upoznavanja s novom namirnicom dok je ne prihvate.

U predškolskoj dobi (4 do 6 godina) djeca trebaju samostalno jesti, što podrazumijeva sjedenje za stolom, zajednički-obiteljski, odnosno u grupi ako se radi o kolektivu. Zajednički obroci mogu biti zabavni i potiču kulturu jedenja i ponašanja za stolom. Djeca najbolje funkcioniraju ukoliko imaju dnevnu rutinu, jer tako imaju raspoređeno vrijeme za svoje aktivnosti i prehranu. Djeca će uglavnom jesti kad su gladna, odnosno prestati jesti kada osjećaju sitost. Oko 5. godine djeca već dobro znaju izreći svoje želje i zahtjeve za hranom. Nekada u ovoj dobi pokazuju veliku izbirljivost, preferirajući samo neke namirnice pa ih onda znaju naglo zamijeniti drugima. U tom slučaju ih treba motivirati da jedu raznovrsniju hranu kako im jelovnik ne bi postao jednoličan.

Kako je danas dostupno mnogo slatkiša, grickalica, pekarskih proizvoda, brze hrane i slatkih pića, lako se mogu razviti i loše prehrambene navike, jedenje nekvalitetne hrane. Takve namirnice bi trebalo reducirati i kad je god moguće ponuditi im zdraviju alternativu, primjerice voće, jogurt, integralni keks ili kolač… Stoga, zaista treba paziti kako se doziraju takve namirnice, u čemu roditelji imaju odlučujuću ulogu.

Nikad nije prerano djecu uključiti u proces planiranja i provođenja pravilne prehrane. Sukladno njihovom interesu i dobi treba ih uključiti u aktivno sudjelovanje u izboru namirnica tijekom kupovine, naučiti ih kvaliteti sirovih i industrijski proizvedenih namirnica, te im dozvoliti aktivno sudjelovanje oko pripreme jela. Na taj način neće razvijati samo svijest za prehranu i namirnice koje će kasnije naći na svom tanjuru, nego i dobiti osjećaj koliko je truda uloženo u pripremu obroka. U cijeloj priči dijete može izraziti i svoje želje ili omiljene kombinacije koje tada možete zajedno pripremati. Probajte, sigurno ćete se zabaviti i uživati u zdravom i finom obroku, a ujedno i stvaranju lijepih uspomena.

Prehrana u dječjem vrtiću planira se, provodi i kontrolira prema zakonskim propisima – novim preporukama i smjernicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i prema energetskoj i nutritivnoj potrebi djece o kojoj vrtić skrbi.

Pri planiranju prehrane u vrtiću važno je voditi brigu i planirati ju prema:

• dobi djeteta
• dužini boravka djeteta u vrtiću
• godišnjem dobu – sezonski

Kako bi kod djece u najranijoj dobi razvili poželjne prehrambene navike iznimno je važno da se kroz proces prehrane i sve aktivnosti vezane uz prehranu u vlastitom domu i izvan njega promiču pozitivni stavovi prema pravilnoj prehrani i zdravlju. Raznolika prehrana u kojoj su zastupljene sve skupine namirnica (žitarice, voće, povrće, meso, mliječni proizvodi) nužan je preduvjet za unos energije i hranjivih tvari koje su neophodne za neometano odvijanje brojnih funkcija u organizmu. Važno je ograničiti konzumaciju hrane koja je izvor tzv. „praznih kalorija“ (npr. slatkiši, razne grickalice, zaslađeni napitci) kojima djeca unose energiju, bez unosa esencijalnih hranjivih tvari.

Najbolje piće je voda i treba je davati po želji. Osobito je važno nuditi je manjoj djeci koja još ne znaju sama izraziti žeđ, pogotovo za ljetnih mjeseci kada su potrebe veće.

Pravilna prehrana i zdravi način življenja pridonose smanjenju broja djece s poremećajima vezanim za nepravilnu prehranu (pretilost, gojaznost, bolesti metabolizma i ostale bolesti vezane uz prehranu) a koje se javljaju u kasnijoj životnoj dobi.

SAVJETI ZA STJECANJE PRAVILNIH PREHRAMBENIH NAVIKA

• • uspostaviti pravilan razmak između obroka
  • izbor namirnica visoke hranjive vrijednosti
  • uvođenje novih namirnica u prehranu
  • dijete treba imati tri glavna i dva do tri međuobroka
  • ne prisiljavati dijete da pojede sve što mu je posluženo
  • potrebno je uvažavati vrijeme za igru/vrijeme za odmor
  • vlastitim primjerom djetetu ukazivati na potrebu pravilnih prehrambenih navika

Napisao: Marko Surać, mag.med.techn.